Trgovina ljudima

Trgovina ljudima predstavlja najzlokobniji vid globalizacije i pored trgovine drogom, najunosniji vid organiziranog kriminala.

Trafiking je vid iskorištavanja ljudi koji u nekim zemljama nije nikad prestajao. Trafiking predstavlja najgrublji vid ograničenja ljudske slobode, kojim organizirana mreža modernih robovlasnika stiče profit na trgovini ljudima.

 
KARAKTERISTIKE OVOG KRIMINALA:
Trgovina ljudima obuhvata:
vrbovanje, kidnapovanje, prodaju, skrivanje i primanje osoba uporabom sile ili drugih oblika prijetnje, prijevaru, obmanu u cilju seksualnog ili ekonomskog
iskorištavanja zbog određenog profita. Mreža ovog kriminala organizovana je, djeluje efikasno i povezana je najčešće sa drugim vidovima kriminala kao što su pranje novca i trgovinom drogama.
Razvija se brzo u državama gdje vlada siromaštvo, korupcija i upotrebom korupcije vrši zaštitu kriminalne mreže.
Ovaj vid kriminala brzo se prilagođava bilo kojoj situaciji, naročito slabostima policijskih i sudskih organa, slabostima regionalne i međunarodne saradnje.
 
LJUDIMA SE TRGUJE NAJČEŠĆE RADI:
  • prisilne prostitucije
  • prisilnog ilegalnog rada
  • prisilnog ilegalnog rada
  • prosjačenja
  • trgovine ljudskim organima
  • seks-turizma i zabave
  • pornografije

OBLICI TRGOVINE LJUDIMA

  • trgovina mladim ženama i muškarcima radi seksualnog iskorištavanja
  • trgovina djecom radi prosjačenja i dugih oblika rada, vršenja krivičnih djela
  • dječija pornografija
  • trgovina ljudskim organima
  • trgovina odraslim ženama i muškarcima

KAKO SE ZAŠTITITI?

Osnovu za uspješno suprotstavljanje problemu trgovine ljudima, pored međunarodnog dokumenta, predstavlja domaći zakonodavni sistem koji mora biti efikasan u gonjenju organizatora krijumčarenja i trgovine ljudima, kao i dobro organizirane agencije za borbu protiv ovog vida kriminala. Postoje razne konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kao što je na primjer Europska konvencija. I BiH je 2002. godine postala članica Vijeća Europe i preuzela obveze iz Konvencije o zaštiti osnovnih standarda ljudskih prava i sloboda.
 
KRIVIČNI ZAKON BIH
KZ BIH u glavi XVII utvrdio je krivično djelo protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.
KZ BIH utvrđuje sljedeća krivična djela koja se odnose na trgovinu ljudima:
  • Član 185 Zasnivanje ropskog odnosa i prijevoz osoba u ropskom odnosu.
  • Član 186 Trgovina ljudima
  • Član 187 Međunarodno vrbovanje radi prostitucije.
  • Član 188 Nezakonito uskraćivanje modifikacionih dokumenata.
  • Član 189 Krijumčarenje osoba.
  • Član 190 Mučenje i drugi oblici surovog, nečovječnog i ponižavajučeg postupanja.