Trgovina ljudima predstavlja najzlokobniji vid globalizacije i pored trgovine drogom, najunosniji vid organiziranog kriminala. Trafiking je vid iskorištavanja ljudi koji u nekim zemljama nije nikad prestajao. Trafiking predstavlja najgrublji vid ograničenja ljudske slobode, kojim organizirana mreža modernih robovlasnika stiče profit na trgovini ljudima.   KARAKTERISTIKE OVOG KRIMINALA: Trgovina ljudima obuhvata: vrbovanje, kidnapovanje, prodaju, skrivanje i primanje osoba uporabom sile ili drugih oblika prijetnje, prijevaru, obmanu u cilju seksualnog ili ekonomskog iskorištavanja zbog određenog profita. Mreža ovog kriminala organizovana je, djeluje efikasno i povezana je najčešće sa drugim vidovima kriminala kao što su pranje novca i trgovinom drogama. Razvija se brzo u državama gdje vlada siromaštvo, korupcija i upotrebom korupcije vrši zaštitu kriminalne mreže. Ovaj vid kriminala brzo se prilagođava bilo kojoj situaciji, naročito slabostima policijskih i sudskih organa, slabostima regionalne i međunarodne saradnje.   LJUDIMA SE TRGUJE NAJČEŠĆE RADI: prisilne prostitucije prisilnog ilegalnog rada prisilnog ilegalnog rada prosjačenja trgovine ljudskim organima seks-turizma i zabave pornografije OBLICI TRGOVINE LJUDIMA trgovina mladim ženama i muškarcima radi seksualnog iskorištavanja trgovina djecom radi prosjačenja i dugih oblika rada, vršenja krivičnih djela dječija pornografija trgovina ljudskim organima trgovina odraslim ženama i muškarcima KAKO SE ZAŠTITITI? Osnovu za uspješno suprotstavljanje problemu trgovine ljudima, pored međunarodnog dokumenta, predstavlja domaći zakonodavni sistem koji mora biti efikasan u gonjenju organizatora krijumčarenja i trgovine ljudima, kao i dobro organizirane agencije za borbu protiv ovog vida kriminala. Postoje razne konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kao što je na primjer Europska konvencija. I BiH je 2002. godine postala članica Vijeća Europe i preuzela obveze iz Konvencije o zaštiti osnovnih standarda ljudskih prava i sloboda.   KRIVIČNI ZAKON BIH KZ BIH u glavi XVII utvrdio je krivično djelo protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. KZ BIH utvrđuje sljedeća krivična djela koja se odnose na trgovinu ljudima: Član 185 Zasnivanje ropskog odnosa i prijevoz osoba u ropskom odnosu. Član 186 Trgovina ljudima Član 187 Međunarodno vrbovanje radi prostitucije. Član 188 Nezakonito uskraćivanje modifikacionih dokumenata. Član 189 Krijumčarenje osoba. Član 190 Mučenje i drugi oblici surovog, nečovječnog i ponižavajučeg postupanja.