Izvještaj o radu za 2008.godinu

 

REZIME IZVJEŠTAJA O RADU UPRAVE POLICIJE MUP KS ZA 2008. GODINU

Na osnovu svih relevantnih pokazatelja u oblasti kriminaliteta, može se konstatovati da ukupno stanje sigurnosti na području Kantona Sarajevo tokom 2008. godine ima tendenciju poboljšanja u odnosu na pokazatelje iz prethodne godine. Ovo se, prije svega bazira na činjenici da je broj policiji prijavljenih krivičnih djela (8.831), manji za 8,5%, dok je procenat rasvijetljenosti (5.391 KD ili 61%) viši za 3% u odnosu na 2007. godinu. Treba reći da broj policiji prijavljenih krivičnih djela u 2008. godini predstavlja najmanji broj prijavljenih krivičnih djela na godišnjem nivou u posljednjih pet godina, uz istovremeno najviši registrovani porast procenta rasvijetljenosti u istom periodu.

Uporedni pokazatelji stanja kriminaliteta na području Kantona Sarajevo u  2008./07. godini prema glavama Krivičnog zakona FBIH-a i KZ BiH-a

Analiza stanja kriminaliteta u 2008. godini pokazuje značajno smanjenje broja krivičnih djela iz oblasti protiv života i tijela (345) za 20,5 %, protiv imovine (6.122) za  14,3%, i protiv opće sigurnosti ljudi i movine (189) za 5 %. Registrovan je najmanji broj krivičnih djela ubistva (6) i ubistva u pokušaju (15) u posljednjih pet godina, i sva su rasvijetljena.  U oblasti krivičnih djela protiv imovine, broj teških krađa (3.905) je manji za 18,8 %, broj otuđenih vozila (799) za 8,5% a broj prijavljenih krivičnih djela razbojništva (275) za 19,5%. Broj registrovanih krivičnih djela izazivanje opće opasnosti (153) je manji za 12 %. Broj registrovanih slučajeva aktiviranja minsko-eksplozivnih sredstava (25) je za 14 ili 35,9% manji,

Iz oblasti krivičnih djela protiv zdravlja ljudi podneseni su službeni izvještaji protiv 416 lica (148 više), zbog postojanja osnova sumnje da su počinili 382 krivična djela što je za 27 ili 7,6% više u odnosu na 2007. godinu, i to:

-neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (čl. 238 KZ FBiH) – 70 djela  (četiri više),

-posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga (čl.239. KZ FBiH) – 311 djela (23 više manje) i

- pokušaj teških krivičnih djela protiv zdravlja ljudi – jedno djelo (nije bilo djela). Zbog zloupotrebe narkotika 223 lica su lišena slobode (25 više).

263 maloljetnika (40 ili 13,2 % manje) su prijavljena zbog postojanja osnova sumnje da su počinili 448 (246 ili 35,4% manje) krivičnih djela.U odnosu na ukupan broj rasvijetljenih krivičnih djela, maloljetnička delikvencija je činila 8,3% što je za 4,1 % manje nego 2007. godine.

Dobna struktura maloljetnih izvršilaca:

- do 14 godina – 50 (13 manje), 

- od 14 do 16 godina - 110 (23 manje)i

- od 16 do 18 godina - 103 maloljetnika (četiri manje).

Od ukupnog broja prijavljenih maloljetnika 85 su povratnici (osam manje) u činjenju krivičnih djela (ili 32,3%). Maloljetnik A.DŽ. prijavljen je za izvršenje 45 krivičnih djela, zatim A.M. – 39,  A.A.- 26, B.S. – 25, J.P. - 25, itd.Većina počinjenih djela su „imovinski delikti“.

Struktura krivičnih djela počinjenih od strane maloljetnika je sljedeća:

- krivična djela protiv imovine – 316 djela (ili 70,5% kriminaliteta maloljetnika),

- protiv života i tijela – 47,

- protiv javnog reda i pravnog prometa – 35,

- protiv zdravlja ljudi -  devet djela itd.

Istovremeno, značajnije povećanje broja krivičnih djela u oblasti protiv „privrede“ (+281 %), protiv sigurnosti javnog prometa (+34 %), protiv braka, porodice i mladeži (+32,1 %), zdravlja ljudi (+ 7,6%), ukazuju na pojačano proaktivno djelovanje policije, odnosno rast povjerenja građana u policiju kao instituciju.

U sklopu aktivnosti na oduzimanju nelegalno posjedovanog oružja i drugih predmeta oduzeto je: 1 bacač plamena, 49 pušaka, 127 pištolja, 28 ručnih bombi, 140 noževa, 27.834 petardi, 4.100 kom. municije različitog kalibra, itd.

Unatoč vrlo egzaktnim pokazateljima na osnovu kojih stanje sigurnosti na području Kantona Sarajevo u 2008. godini, iz ugla struke, može biti okarakterisano kao zadovoljavajuće, evidentno je prisustvo osjećaja nesigurnosti i nezadovoljstva građana sigurnosnim ambijentom u Sarajevu, što je tokom 2008. godine, u više navrata, javno manifestovano, ne samo putem medija već i protestima organizovanim upravo zbog nezadovoljstva stanjem sigurnosti u gradu.

Na formiranje ovakve percepcije sigurnosnog ambijenta kod građana u Kantonu Sarajevo, odlučujuće je uticalo nekoliko krivičnih djela izvršenih od strane maloljetnika, odnosno mladih ljudi, u pravilu povratnika u vršenju krivičnih djela na javnim mjestima. Ova krivična djela su vršena u prisustvu građana, izvršioci su koristili hladno, vatreno oružje, benzin i fizičku snagu, iskazujući izuzetno visok stepen surovosti, bezobzironsti i neupitne opredijeljenosti da dovrše djela sa smrtnim, odnosno veoma teškim posljedicama po žrtvu. Žrtve su bile, u jednom slučaju starica, a u ostalim, u pravilu, mladi ljudi odnosno maloljetnici. Ovdje se prije svega misli na na napad na Ljubicu Spasojević- Đukić u januaru, ubistvo Mrnjavac Denisa i ubistvo u pokušaju Alikadić Almira u februaru, pokušaj ubistva u ugostiteljskom objektu „Incognito“ u novembru, kao i dva ubistva u pokušaju tokom noći proslave Kurban Bajrama u decembru. Interesovanje medija i opravdano uznemirenje javnosti navedenim događajima nije značajnije amortizovano činjenicom da je svaki od njih rasvijetljen u potpunosti, a izvršioci u vrlo kratkom roku identifikovani i, sa izuzetkom sudionika u događaju u UO „Incognito“, pronađeni i procesuirani od strane policije i pravosudnih organa. Treba reći da je i prisustvo tzv. „uličnog kriminala“ – krivična djela sa obilježjem razbojništva i teške krađe na naročito opasan ili drzak način, također doprinijelo osjećaju nesigurnosti kod građana. U vršenju ovoh krivičnih djela povratnici su zastupljeni u procentu od 73,9% odnosno 76,9%,  najčešće su to maloljetnici, a žrtve su, najčešće, maloljetnici i žene. Broj krivičnih djela sa obilježjem razbojništva kao i krivična djela teških krađa na naročito opasan ili drzak način je, statistički gledano,  u padu, a njihova rasvijetljenost je blizu procenta od 50%. Ovaj podatak, kao i činjenica da posljedicu ovih krivičnih djela, najčešće, predstavlja manja materijalna šteta, ne umanjuje osjećaj straha kod građana, posebno za sigurnost djece dok se kreću ulicom i na javnim mjestima.

Sva gore pobrojana krivična djela spadaju u grupaciju krivičnih djela koja je vrlo teško, gotovo nemoguće prevenirati isključivo policijskim mjerama i radnjama. Efikasnost policije u suprotstavljanju ovoj vrsti krivičnih djela ogleda se u brzini i učinkovitosti policijske reakcije na događaj, odnosno transparentnom odgovoru na pitanja da li je policija rasvijetila sve okolnosti događaja, identifikovala, pronašla i procesuirala izvršioce, i u kojem roku.

Policija se, kada su ovakvi slučajevi u pitanju, bavi posljedicama. Odgovore na pitanja o uzrocima frustracija, agresije, brutalnosti  i generalno devijantnog ponašanja kod, prije svega izrazito mladih ljudi i maloljetnih osoba u sukobu sa zakonom treba učiniti struka, uz kriminologe i pedagozi, socijalni radnici, sociolozi, psiholozi i psihijatri, jer  potpuno je jasno da se isključivo multidiciplinarnim pristupom u dijagnosticiranju uzroka problema, uz promoviranje porodice kao osnovne ćelije društva i potenciranje uloge roditelja u vaspitanju djece, mogu definisati mogući pravci djelovanja na prevazilaženju trenutnog stanja što, opet, može biti realizovano samo onda kada svi subjekti budu istinski učesnici u njihovoj implementaciji.

Činjenica je da FBiH još uvijek nema specijalizirane ustanove za smještaj i resocijalizaciju presuđenih maloljetnika u sukobu sa zakonom. To je bio i to ostaje jedan od osnovnih  uzroka recidiva, povrata u vršenju krivičnih djela od strane maloljetnih delikvenata. Nedopustivo veliki broj pravosnažno presuđenih osoba kao i osoba koje se zbog psihičkih problema agresivno ponašaju, svakodnevno hodaju ulicama ovoga grada zbog nedovoljnih zatvorskih i bolničkih kapaciteta u FBiH. Ova lica, nadalje, predstavljaju latentnu opasnost ličnoj i imovinskoj sigurnosti građana Kantona Sarajevo.

Debalans između realnih pokazatelja stanja u odnosu na percepciju stanja sigurnosti kod građana, predstavlja vrlo značajno pitanje koje suštinski determinira, ne samo sigurnosni, već i opšti, ukupni ambijent za život, boravak i rad građana na području Kantona Sarajevo. Eliminisanje tog debalansa, odnosno njegovo svođenje u realan okvir je uvijek zadatak policije a nikada građana. Osnova strategije Uprave policije za rješavanje, odnosno ublažavanje ovog problema će biti profesionalizam i transparentnost u radu, čime ćemo pokušati ojačati povjerenje zajednice u ono što predstavljamo i ono što radimo. Nema mjesta sumnji da će uspješnost izvršenja ovog zadatka značajno ovisiti od načina pristupa ostalih relevantnih subjekata sistema u iznalaženju adekvatnih rješenja problema iz njihove nadležnosti, što je nužno i u direktnoj korelaciji sa stvaranjem ukupno boljeg sigurnosnog ambijenta na području Kantona Sarajevo.

Stanje javnog reda i mira tokom 2008. godine na području Kantona Sarajevo je bilo stabilno. U februaru je tokom protestnog skupa došlo do narušavanja javnog reda i mira ispred zgrade Vlade Kantona Sarajevo, što je za posljedicu imalo oštećenje navedenog objekta. U septembru je evidentirano narušavanje javnog reda i mira tokom i nakon ceremonije otvaranja Prvog queer Sarajevo festivala, što je za posljedicu imalo nekoliko povrijeđenih osoba i izrazito negativne reakcije predstavnika međunarodnih organizacija i stranih ambasada, kao i dijela nevladinog sektora i domaćih medija. naknadno izvršenim analizama utvrđeno je da je, u prvom slučaju, ponašanje i djelovanje policije bilo u potpunosti u skladu sa zakonom i uslovima konkretne situacije, dok su u postupanju policije u drugom slučaju detektovani i izdiferencirani određeni propusti zbog kojih je sankcionisan jedan broj policijskih službenika.

Uzimajući u obzir složenost ukupne situacije u BiH, te predviđanja koja ukazuju na usložnjavanje ekonomske situacije u regionu, Evropi i svijetu, realno je očekivati da u narednom periodu, na području Kantona Sarajevo, može doći do masovnijih okupljanja, odnosno skupova s ciljem izražavanja nezadovoljstva od strane građana, ne samo stanovnika Kantona Sarajevo. Izražavanje nezedovoljstva, u ovakvim situacijama, veoma lako može eskalirati u narušavanje javnog reda i mira u većem obimu. Sa svoje strane, Uprava policije će izvršiti obaveze koje proističu iz zakonom određenih nadležnosti. Treba istaći da će preveniranje, odnosno predupređenje kriznih situacija u ovoj oblasti,  u mnogome ovisiti od uvezanosti i sinhronizovanog djelovanja subjekata vladinog i nevladinog sektora, kako na nivou Kantona Sarajevo tako i Federacije BiH.

Tokom 2008. godine, stanje sigurnosti saobraćaja na putevima u Kantonu Sarajevo karakteriše povećanje ukupnog broja saobraćajnih nezgoda (+12,5%), broja nezgoda sa materijalnom štetom (+14,2 %) i poginulih lica (+4 %). Istovremeno, smanjen je broj nezgoda sa nastradalim licima (-0,6 %) i broj povrijeđenih lica (- 5,2 %) u odnosu na 2007. godinu.

Uporedni pokazatelji stanja sigurnosti saobraćaja na području Kantona Sarajevo

2008/2007. godina

Aktivnostima policije, zbog kršenja propisa iz oblasti sigurnosti saobraćaja podneseno je za 34.478 više prekršajnih naloga vozačima, kao i za 230 više zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka vozačima, u odnosu na 2007. godinu. Iz saobraćaja je zbog neispravnosti isključeno za 191 vozilo više, 1.111 vozača više je zatečeno da upravljaju vozilom pod uticajem alkohola, za 425 više vozača je zatečeno da upravljaju vozilom bez položenog vozačkog ispita dok je za 389 vozača više učestvovalo u saobraćaju bez važeće registracije vozila, u odnosu na 2007. godinu. Registrovano je i 34 krivična djela zbog ugrožavanja sigurnosti javnog prometa više, u odnosu na 2007. godinu.

Organizovano je i realizovano 48 kantonalnih akcija kontrole učesnika u saobraćaju, a u sklopu posebne kampanje održana predavanja u osam osnovnih škola.

Tokom 2008.godine, pored kantonalnih i lokalnih akcija pojačane kontrole saobraćaja,  provedene i druge planske  aktivnosti vezane za problematiku sigurnosti saobraćaja, a najznačajnija aktivnost je početak primjene Akcionog plana za provođenje mjera i aktivnosti predviđenih dokumentom „Polazne osnove strategije sigurnosti saobraćaja Federacije BiH 2008-2013.“ od 01.06.2008.godine.

Znatno povećanje broja izdatih prekršajnih naloga i podnešenih zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka u 2008.godini, u odnosu na 2007.godinu, posljedica su već pomenutih aktivnosti policijskih službenika, kao i većeg iskustva u primjeni Zakona o prekršajima Federacije BiH. Naime, poznato je da je primjena pomenutog zakona počela 01.12.2006.godine, tako da je do polovine 2007.godine, bilo niz nedoumica i problema u primjeni predmetnog Zakona, zbog nepostojanja sudske i prakse ovlaštenih lica u primjeni istog.

Iz prezentiranih pokazatelja, vidljivo je da je, ukupan broj saobraćajnih nezgoda i nezgoda sa manjom materijalnom štetom, povećan, što je posljedica neadekvatnih sankcija, propisanih Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevim au BiH, za vozače koji su izazvali saobraćajnu nezgodu, a  koja je, za posljedicu, imala manju materijalnu štetu. Naime, prijašnjim zakonom, za navedeni prekršaj, bila je propisana  novčana kazna u iznosu od 150 do 400 KM i tada su se učesnici u predmetnim nezgodama, u većini slučajeva, dogovarali oko nadoknade štete i istu nisu prijavljivali nadležnom organu(ovakav način je bio znatno povoljniji za vozača koji je očigledno skrivio saobraćajnu nezgodu), dok je važećim zakonom propisana kazna u iznosu od 50 KM, zbog čega se sve saobraćajne nezgode prijavljuju nadležnom organu, koji je dužan izvršiti uviđaj, jer još uvijek nije zaživio Evropski izvještaj o saobraćajnoj nezgodi, koji je propisan pomenutim zakonom.

U periodu januar-decembar   2008.  godine, registrovano   je  28   napada na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti  (sedam manje). 

Službenici policije su  u 39 slučajeva   opravdano  upotrijebili  sredstva prinude (isto kao u 2007. godini). Struktura upotrebe sredstava prinude je sljedeća:

- fizička  snaga  i sredstva za vezivanje –35

- fizička snaga – 2

- vatreno oružje i sredstva za vezivanje – 1

- fizička snaga, policijska palica i sredstva za vezivanje – 1

Tokom  2008. godine, podneseno   je   317    predstavki   na rad službenika policije  (23 više).  Postupano je po  22   predstavke    iz ranijeg  perioda, tako da je tretirano  ukupno  339 predstavki.  Okončan  je i zatvoren postupak   za 293  predstavke, među kojima  je  271  zaprimljena u 2008. godini, a 22 su prenesene iz 2007. godine.

Među okončnim predstavkama,  151 je neosnovana,   95 je bilo  bez dovoljno dokaza,   36 je osnovanih  i   u  11  slučajeva stranke su odustale od žalbi.   Od 36 osnovanih žalbi, 10 unutrašnjih  istraga je vođeno po žalbama građana,  dok je 26 istraga vođeno na osnovu saznanja iz službe.

Uprava policije  MUP-a Kantona Sarajevo  je tokom 2008. godine, uspjela postići nivo pune  implementacije  Strategije borbe protiv korupcije.  Svaki zadatak planiran Strategijom  je aktiviran,  što  znači da je  ista dobila veoma značajno mjesto u aktivnostima Uprave policije,  odnosno   Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u cjelini.

Na osnovu prezentiranih pokazatelja u izvještaju evidentno je da je Uprava policije MUP Kantona Sarajevo stanje sigurnosti na području Kantona Sarajevo tokom 2008. godine držala pod kontrolom, te da nema mjesta sumnji da ćemo sve svoje poslove i zadatke koji proističu iz nadležnosti određenih Ustavom Kantona Sarajevo i zakonom, izvršavati i ubuduće, na objektivno najbolji mogući način. Svi raspoloživi kapaciteti Uprave policije će biti u funkciji osiguranja sigurnog ambijenta za život i rad građana Sarajeva. Dosljedna primjena Zakona o policijskim službenicima u punom kapacitetu će generalno, a posebno u periodu popune brojnog stanja Uprave policije, s obzirom na potrebu pojačanog angažovanje postojećeg broja policijskih službenika, predstavlja preduslov jačanja motiviranosti policijskih službenika za izvršenje svih postavljenih zadataka. Popuna upražnjenog broja pozicija za policijske službenike po ranije usvojenoj i odobrenoj dinamici će značajno ojačati predispozicije Uprave za još kvalitetnije djelovanje, posebno u segmentu preventivnog i proaktivnog policijskog djelovanja.